Ovih smo dana na brifingu (poljoprivrednici, naučite što to znači) u Ministarstvu poljoprivrede koji su vodile zamjenica i pomoćnica ministra te njihova radna i glasnogovornička podrška, nazočili prezentaciji o reformi ZPP 2015.-2020., koji je materijal sveprisutan na mnogim web stranicama (poljoprivrednici, ostavite se sijanja kuruze – prionite surfanju) te koji je glede izravnih plaćanja, potvrda zaista velikoga rada i angažmana domaćinske ekipe.

Za javnu raspravu ponuđene su tu minuciozno razrađene definicije i varijante, a i posebnosti Lijepe naše u odnosu na druge (nove) članice EU, pravni temelji, modeli, definicije, usporedbe, varijante, odnos velikih i malih, odnosno mladih i starih poljoprivrednika i tako redom. Posla, a i razumijevanja – da glava zaboli. Poljoprivrednici, ako imate Internet i kužite što su ključne riječi, možete probati i pod „konvergencija“ i sl. Da ne bi bilo zabune, još jednom ističemo da je očit ogroman trud ministarstva, posebice „logističara“, a i novinari (ne baš svi) su pozvani da upozore na važnost rasprave i njezino provođenje na pravome mjestu – u lokalnim sredinama i među poljoprivrednicima. Tako će biti regionalno organizirane famozne prezentacije, a navodno će u perspektivi biti i pisanih brošura s vodičem: “br. 1 to, broj 2. to” itd. Naravno, sve u smislu i cilju, kako, za što, gdje i kada eventualno koristiti ponuđena sredstva i svoju proizvodnju održati rentabilnom, a egzistenciju sigurnom.

Preuzima li država odgovornost strateškog vođenja?
Nabrojene su tako mnoge lijepe i uljuđene ideje razvoja ZPP od osnutka pa u perspektivu i budućnost, s težištem kvalitetnijeg i humanijeg suživota čovjeka s prirodom i njezina očuvanja. Aktualne mjere, paragrafi i odluke iza rasprave imaju doprinijeti što boljoj poziciji našeg agrara na europskom prostoru. No, hoće li magare dočekati da trava naraste u vremenu kad „selo priča“ da su i činovnici tražili pozajmice za plaće, da seljaka više nema, da nema državne programske podrške, da agrar u europskim zemljama nije prepušten isključivo tržištu i velikim prerađivačima, nema infrastrukture, banaka s pratećim obrtnim sredstvima, dakledržava ne preuzima odgovornost strateškog vođenja.

Od nedostatka legislative, primjerice o zemljištu, što je centralizirala iz lokalne uprave od koje iste sada zahtijeva efikasan odgovor o ZPP, do financiranja znanstvenih projekata i ulaganja u edukacije o dobrom gospodarenju i slično. Na naše pitanje, kako će sve to doći, pa i eventualna novčana – manje omotnica, više pozajmica do poljoprivrednika na praktičan i brz način (ako ih još bude) rečeno je da je PSZ preopterećena (a s terena znademo da zaista i je pošteno, radno i iskreno), pa će biti osnovana još jedna agencija i to stručna agronomska. Seljaci bi odmah komentirali, da ih ne žele na slajdovima nego na polju, ali zna se da „laže selo lažu ljudi“, kao iz pjesme.

Stručna Agronomska komora zaustavit će propast hrvatske poljoprivrede?
Prijedlog Nacrta Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori izradilo je Povjerenstvo u čijem sastavu su bili predstavnici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Hrvatskog agronomskog društva; Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo; Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije; Hrvatske poljoprivredne agencije; Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša; Instituta za poljoprivredu i turizam; Poljoprivrednog fakulteta Osijek; Poljoprivrednog instituta Osijek; Poljoprivredne savjetodavne službe i Ministarstva poljoprivrede.

Cilj izrade i donošenja Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori je udruživanje agronoma radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa te stvaranja mreže ovlaštenih osoba za stručne i savjetodavne poslove iz područja poljoprivrede kao dodatne pomoći poljoprivrednim gospodarstvima uizradi projekata vezanih uz ulaganja i korištenje EU fondova.

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je i javnu raspravu o Zakonu o Hrvatskoj agronomskoj komori koja će trajati idućih petnaest dana. No, Povjerenstvo za izradu Zakona o hrvatskoj agronomskoj komori sastalo još sredinom 2012. godine. Tada je definirano da Agronomska komora treba biti samostalna strukovna organizacijakoja će čuvati čast struke i skrbiti o tomu da agronomi časno zastupaju i promiču zajedničke interese i pred državnim tijelima u zemlji i u inozemstvu. Osnovni cilj osnivanja Agronomske komore jest dati više na važnosti struci jer samo jaka i okupljena struka može zaustaviti propast hrvatske poljoprivrede. Politici tu nema mjesta, prema navodima Vesne Gantner Kuterovac za Glas Slavonije. Predviđeno je da se komora financira iz članarina. Očekuje se da će nakon osnivanja komore, struka agronoma, baš kao i ona arhitekata pri donošenju Zakona o legalizaciji objekata, spriječiti donošenje zakona koji bi mogli naštetiti temelju gospodarstva – poljoprivredi.

preuzeto sa: agroklub.com