Crna repina pipa – Psalidium maxillosum

Napada veliki broj biljaka. Ova polifagna vrsta, ipak je najštetnija za šećernu i stočnu repu kao i za suncokret. Odrasli su najopasniji u početnom periodu razvoja gajenih useva, pogotovo u fazi klijanja i nicanja dok je usev još slab i sa oskudnom lisnom masom.

Životni ciklus: Prezimljava kao imago i u larvenom stadijumu.

Ženka polaže jaja u površinskom delu zemljišta od aprila do oktobra. Živi dve godine.

Embrionalni razvoj traje 28-47 dana. Larve se masovno pile tokom leta. One žive u zemljištu obično na dubini od 15-40 cm, hrane se korenom repe, suncokreta i mnogih korova, ali su manje štete od imaga. Razvoj larve traje traje godinu dana i ponajčešće u julu sledeće godine pretvaraju se u lutke, koje nakon mesec dana daju imago, a novi imago izlazi tek sledećeg proleća. Mužjaci se retko nalaze tako da se razmnožava partenogenetski (razvijanje jajne ćelije bez oplodnje).

Intezitet napada se vrši na suncokretu i šećernoj repi u fazi jednog lista, kotiledona, nekoliko dana nakon nicanja. Idući dijagonalno po parceli pregleda se 100-200 biljaka, odnosno 10 biljaka na 10-20 pravilno raspoređenih mesta, a ocenjivanje se obavlja po skali od 0-5. Izračunava se procenat uništenih odnosno oštećenih biljaka, te prosečan stepen oštećenja biljaka.

Za usev suncokreta smatra se štetnim brojnost od 4-5 imaga po m².

Od mera zaštite useva treba dati značaj uništenju korova kao preventivnoj meri, dok direktno hemijskim putem možemo tretirati usev u rano proleće, preparatima preporučenim za ostale pipe, ali u povećanoj dozi jer je ova vrsta dosta rezistentna na insekticide.

Pripremio: dipl ing polj Predrag Nastić
Korišćena literatura: “Štetočine u ratarsko-povrtarskoj proizvodnji” autor: prof. dr. Pero Štrbac