Mrki savijač (smotavac) – Archips podana

Štete, osim na jabučastim voćkama, mogu napraviti i na koštičavim. Oštećuju pupoljke, listove i same plodove, kao i savijač pupoljka. Ova štetočina je zastupljenija u brdskim predelima.
Gusenice se hrane u početku pupoljcima, listićima, a kasnije i plodićima. List uvijaju u rolnu ili ga pričvrste uz plod, kao i ostali savijači. Izgrizaju ivicu liske. Na oštećenim plodovima ostaju ožiljci.

Životni ciklus : Mrki savijač ima jednu generaciju godišnje. Prezimljavaju larve u drugom i trećem stupnju razvoja u svilenkastom kokonu oko pupoljka ili ispod kore. Kao i savijač pupoljka hrani se pupoljcima, mladim lišćem i plodićima u proleće. Gusenica se uvija u list, gde se preobrazi u lutku. Nakon dve nedelje počinje eklozija leptira iz kokona i let traje od kraja maja do kraja juna. U junu polažu jaja u grupama, na lice lišća. Nakon desetak dana dolazi do piljenja gusenica, koje ispredaju svilenkaste niti na naličju lista, gde se i hrane. Niti svile im služe kao zaklon.

Praćenje mrkog savijača : Brojnost zapredenih pupoljaka se može ustanoviti vizuelnim pregledom. Prag štetnosti za različit tip feromonkskih klopki treba proveriti kod proizvođača. Sume efektivnih temperatura se prema iskustvima iz Češke mogu koristiti za predviđanje pojave prve generacije leptira. Donji prag razvoja je 10oC. Ako se počne sabiranje efektivnih temperatura od 1. januara, pri vrednosti od 200 prisutno je 5 % muških leptira, pri 320 – 50%, a pri 420 – 85%.

Preuzet tekst :  Preporuke za suzbijanje PIS Vojvodina, “Priručnik za integralnu proizvodnju i zaštitu jabuke” autori: Prof. dr Aleksa Obradović, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet Doc. dr Dragan Radivojević, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Beograd Dr Dragan Vajgand, Agroprotekt d.o.o., Sombor Dr Emil Rekanović, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd