Repičina pipa – Ceutorhynchus assimilis

Značajna je štetočina u proizvodnji semena kupusa, ali napada i veliki broj biljaka iz familije krstašica koje se gaje za seme, najčešće sorte kupusa, repicu, ogršticu, repu ugarnjaču, rotkvu i dr.

Turnip seed weevil (Ceutorhynchus assimilis) larva in damaged oi

Životni ciklus: Ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava odrasli stadijum, a u proleće, tokom aprila počinje sa ishranom i u prvo vreme se hrani raznim divljim krstašicama, a zatim prelazi na kulturno bilje koje je ostavljeno za seme. Njegova najveća aktivnost je u doba cvetanja kupusa i uljane repice, gde se uglavnom može naći zajedno sa repičinim sjajnikom. S obzirom da su mu razvijena donja krila, po toplom vremenu često leti. U vreme cvetanja kupusa, ženka buši zid mlade mahune, prodire u njenu unutrašnjost i u napravljen otvor polaže jedno jaje. Ispiljena larva buši zid mlade mahune, prodire u njenu unutrašnjost i hrani se semenkama. Razvoj larve traje 20-30 dana. Kada odraste ona pravi otvor na mahuni, izlazi iz nje, te u površinskom sloju zemljišta, u lutkinoj komorici se pretvara u lutku. Imago se pojavljuje posle 10-15 dana, hrani se izvesno vreme, te se povlači na prezimljavanje.

Pipe se love u žute posude, te se njihovim dnevnim ulovom može izraziti intezitet pojave. Takođe, vizuelnim pregledom generativnih organa na 50 biljaka (u ovom slučaju kečer se uspešno zamenjuje levkom u kojeg se stresu individue prisutne na pojedinim cvatovima), te se utvrđuje njihova brojnost.

Vizuelni pregled primenjuje se za vreme mirnog vremena na oko 10m od ruba parcele. Početak vizuelnih pregleda poklapa se s onim za repičinog sjajnika , ali se produžava sve do formiranja prvih deset komuški po biljci, posebno u vreme toplih dana. Štete se utvrđuju pregledom, otvaranjem 200 komuški po polju uzetih dijagonalno, i izražava brojem zaraženih komuški, brojem nađenih larvi u njima, te brojem uništenih semenki. Za orijentacionu prognozu služi intezitet prošlogodišnje zaraze bližih polja, vodeći računa o prisustvunjihovih prirodnih neprijatelja.

Suzbijanje se sprovodi ako se utvrdi:

više od 0,5-1 pipa po biljci ili 2-4 pipe po jednom zamahu kečerom
niže se brojke odnose na raniju pojavu štetnika i slabiji razvoj biljaka

Prilikom suzbiijanja repičinog sjajnika, uništava se i deo populacije repičine pipe koje su se ranije javile. Međutim, kako do masovne pojave dolazi tek za vreme pune cvatnje, na većini usevameru suzbijanja treba ponoviti.

Suzbijanje ovog rilaša je dosta teško. Preporučuju se hemijske mere, kao i protiv drugih rilaša i to u proleće, pre nego što ženke počinju da polažu jaja. Isto tako suzbijanje treba ponoviti u vreme cvetanja, za vreme sunčanih i toplih dana, kada je štetočina najaktivnija.

Pripremio: dipl ing polj Predrag Nastić
Korišćena literatura: “Štetočine u ratarsko-povrtarskoj proizvodnji” autor: prof. dr. Pero Štrbac