Šljivina vaš – Brachycaudus helichrysi

Pri napadu na šljivu izazviva veoma jako kovrdžanje lišća, prenosi petnaestak virusa, za šljivu najznačajniji virus šarke šljive.

Životni ciklus: Šljivina vaš prezimljava u toplijim područjima i kao virginogena vaš, prvenstveno na krizantemama. Zimski domaćini su takođe biljke roda Prunus , a letnji domaćin je suncokret i crvena detelina, te veći broj spontane flore. U proleće se pojavljuje fundratiks (vaš osnivačica), posle čega se na njoj još pojavljuju 1-3 fundatrigene generacije. Zatim, vaš se seli na različite biljke, gde dolazi do stvaranja virginogenih generacija, a pred jesen vaš se seli ponovo na šljivu. Tada dolazi najpre do pojave seksiparne, a zatim do seksualne generacije.

Brachycaudus helichrysi - Šljivina vaš

Ocena inteziteta napada i štetnosti izvodi se tokom sredine ili u drugoj polovini juna meseca, kada i dolazi do najjačeg napada ove i drugih lisnih vašiju na suncokret.

Pregleda se 100-200 biljaka (na 10 mesta po 10-20 biljaka) idući dijagonalno po polju suncokreta.

Stepen napada po skali :
ocena 0 bez prisustva štetočina
ocena 1 veoma slab napad-zaraza, gde su nađeni pojedinačni primerci ili kolonije
ocena 2 slab napad, kada se na biljkama ustanovi manji broj kolonija
ocena 3 srednji napad-zaraza, kada se ustanovi masovni broj individua, odnosno više velikih, ali nepovezanih kolonija
ocena 4 jaka zaraza, kada se vaši javljaju u velikom broju, a biljni organi su gusto prekriveni povezanim kolonijama

Prilikom pregleda useva neophodno je utvrditi brojčani odnos između vaši i predatora. Tako, i u slučaju jačeg napada ako je ovaj odnos 1 predator na 40 individua vašiju, nije potrebno izvoditi hemijsko suzbijanje vih štetočina.

Ukoliko je potrebno na suncokretu tretiranje insekticidima ono se vremenski radi u dva navrata. Prvo obaviti u vreme pojave prvih kolonija, a drugo na osnovu praćenja populacije, u vreme butonizacije suncokreta, vodeći računa o pčelama.

Pripremio: dipl ing polj Predrag Nastić
Korišćena literatura: “Štetočine u ratarsko-povrtarskoj proizvodnji” autor: prof. dr. Pero Štrbac