Mastitis kod krava

Mastitis kod krava je najčešća i ekonomski najskuplja bolest mlečnih krava.

Gubici nastaju usled smanjenja proizvodnje, neisporučenog mleka, smanjenog kvaliteta, nižih cena, povećanih troškova tretmana i rada, kao i rizika od novih zaraza i izlučenja krava iz mlečnog stada. Javlja se neposredno pred i u periodu posle telenja. Bolest je kao vatra-odmah je treba gasiti. Svako zakašnjenje intervencije veterinara može biti fatalno. Gde god da se pojavi mastitis biće izgubljen veliki broj grla. Najefikasnijha odbrana od ove bolesti je prevencija smatraju mnogi poznati stručnjaci koji se bave ovom tematikom. Svaki stočar treba pažljivo da prati ponašanje krave u svom stadu, naročito kada ulaze u štalu, jer tada krave šalju signale koji su izuzetno važni da bi se blagovremeno uočila pojava mastitisa, a time primenila odgovarajuća intervencija. Treba obratiti pažnju kako hodaju, kakav je sadržaj buraga, ali i kakva je koža vimena, jer tu obično nastupaju prvi znaci mastitisa. Kod životinja obolelih od mastitisa javlja se povišena temperatura, bolne otekline vimena, crvenih mlečnih žlezda, ugrušci i veliki broj bakterija u mleku. Smanjuje se kondicija i pokretljivost životinja. Uočene promene treba zapisivati. Pri jakoj infekciji krave dobijaju groznicu, depresivne su, gube apetit i telesnu masu.

Klinički mastitis može da se javi i mesecima posle infekcije i tokom rane laktacije. Vime je u zapaljenju, menjaju se boja i oblik četvrti koje otiču, a javljaju se i otekline na bazi sisa. Lučenje mleka se smanjuje ili sasvim prestaje. Još veće probleme stvara subklinički mastitis jer se teže otkriva. Najpouzdaniji znak je povećanje broja leukocita (somatskih ćelija) u mleku. Prema ispitivanjima stručnjaka vrhunac kliničkog mastitisa javlja se u trenutku telenja ili neposredno pre i posle toga. Tada lako dolazi do infekcija bakterijama koje su u okolini i na vimenu. Zato posebno treba obratiti pažnju na higijenu vimena, jer se na njemu i u okolini nalazi veliki broj različitih bakterija. Infekcija nastaje kada patogeni putem sisnog kanala prodru u mlečnu žlezdu. Bakterije mogu ostati u vimenu i jednu ipo godinu. Prilikom muže treba redovno evidentirati pojavu broja somatskih ćelija u uzorku mleka. Ako nakon deset dana laktacije dođe do porasta broja somatskih ćelija iznad 150.000 u jednom mililitru mleka to znači da već oko 5 odsto krava u stadu ima problem sa vimenom. To vodi ka pojavi subkliničkog mastitisa. Što se pre ustanovi pojava mastitisa to će se problem uspešnije rešiti. Zato treba početi sa primenom antibiotika kod svih životinja a ne samo kod kojih je primećeno oboljenje. To će sprečiti dalje širenje. Kada je sprovedena uspešna prevencija pojave mastitisa, tretman životinja nije potreban. Zato kravama treba obezbediti što bolje higijenske uslove. Staju treba čistiti dva i više puta dnevno,koristiti dezinfekciona sredstva i uništavati insekte koji prenose veliki broj bakterija i klica.To posebno važi za bokseve za telenje.Pre telenja treba sprovesti  sve što je potrebno da se smanji broj somatskih ćelija u mleku krave. Osim toga oko 50 odsto krava ima prekobrojne sise koje treba odstraniti.Mnoge krave u staji imaju običaj da sisaju jedna drugu, čime se bakterije brzo i lako sele s jedne na drugu životinju. Isto važi i za telad koja sisaju obolelu životinju. Ona kasnije mogu da budu prenosioci bolesti tokom čitavog svog života što se ne može naknadno sprečiti. Zato iz stada treba ukloniti krave koje sisaju druge ili im staviti brnjicu koja bi ih spračavala u tome.Sprečavanje pojave i širenja mastitisa u stadu podrazumeva primenu odgovarajućih čistih i kontrolisanih muzilica,zatim potapanje sisa posle muže u efikasne preparate,tretiranje četvrti vimena kod svih krava pre zasušenja,tretman svih oblika kliničkog mastitisa i izlučivanje iz stada svih krava s hroničnim mastitisom koje ne reaguju na tretman.

Glavna preventivna mera u suzbijanju mastitisa kod krava jeste pravilna muža. Zato je potrebno:

  1. sprovoditi pravilan postupak muže:
  • u staji se prvo muzu krave zdravog vimena i mlađe krave;
  • nakon njih muzu se krave sa narušenim zdravstvenim stanjem;
  • poslednje se muzu krave od kojih se mleko ne sme predavati mlekari i ne sme konzumirati;
  1. izmuzavanje prvih mlazeva mleka:
  • pregled mleka na crnoj podlozi, iz svake četvrti vimena (svake sise) pomuzu se 2-3 mlaza u posebnu posudu sa crnim dnom;
  • ne izmuzavati na pod ili u ruku muzača (mleko prvih mlazova sadrži najviše mikroorganizama koji opet mogu biti izvor mastitisa);
  • treba utvrditi izgled, boju, miris i eventualno ukus mleka;
  • redovno sprovođenje mastitis testa kao najvažnije mere kojom se omogućava muzaču da pravovremeno otkrije upalu vimena;
  • cena šolje i mastitis reagensa niža je od cene izgubljenog mleka za vreme bolesti i troškova lečenja (prekasno uočavanje);
  • promenjeno mleko ne predaje se u mlekaru nego se baca van staje (prosipa u kanalizaciju) ; treba pozvati veterinara i napraviti mikrobiološku analizu uzorka mleka;
  1. ozbiljno pristupiti pripremi vimena pa pažljivo očistiti sise pre muže:
  • vime treba temeljno oprati toplom vodom u koju stavimo malo dezinficijensa; nakon toga vime treba obrisati čistom krpom ili papirnom maramicom;
  • vime oprati samo onoj kravi koja je na redu za mužu;
  • ne sme se odjednom oprati vimena svim kravama koje muzemo;
  1. preventivna pažnja na vakuum sistem za mužu:
  • u novim uređajima proizvođač (serviser) treba da namesti optimalni vakuum;
  • muzač mora pre svake muže da proveri vakuum;
  • broj pulseva i pulsiranje pulsatora moraju biti u okviru propisane norme za pojedine tipove muzilica;
  1. pravilno namestiti uređaj za mužu:
  • posle izmuzivanja prvih mlazeva potrebno je odmah namestiti aparat za mužu;
  • potrebno je proveriti ispravan položaj aparata; kada se postave čaše, sise se ne smeju ni na koji način iskriviti;
  1. posmatrati postupak kada se aparat stavi u funkciju:
  • ne preporučuje se da se za vreme muže bavi nekim drugim poslovima;
  1. kontrola stepena izmuzavanja vimena:
  • uporedo sa kontrolom muzilice u funkciji potrebno je pratiti i stepen izmuzivanja vimena;
  • pošto se smanji protok mleka na kraju muže, treba pripaziti i izbeći ”slepu mužu”, a u tome pomažu indikatori protoka mleka;
  • izmuzivanje poslednjih mlazeva mleka može se obaviti i aparatom za mužu; lagano se optereti nosač čašica i povuče unapred, treba izbegavati prodiranje vazduha u muzilicu;
  • pošto se kroz indikator utvrdi da mleko više ne teče, zatvara se vakuum pa se malo pričeka, a zatim se istovremeno sve čašice za mužu skidaju sa vimena;
  1. izmuzivanje poslednjih mlazeva:
  • zaostalo mleko u vimenu ima najveći procenat mlečne masti, a značajno povećava mogućnost nastanka upale;
  1. preventivna dezinfekcija sisa posle muže:
  • posle skidanja sisnih čaša treba odmah dezinfikovati vrh sisa (uroniti u rastvor dezinficijensa);
  1. čišćenje pribora i opreme za mužu posle muže kao važna preventivna mera:
  • uređaj za mužu treba oprati spolja;
  • mlakom vodom se isperi i iznutra;
  • sunđerom trba ukloniti zaostalu vodu i ostaviti da se osuši, da bi se uređaj za mužu osušio, potrebno ga je okačiti okrenutog na dole da se ocedi;
  • aparat za mužu ne sme posle pranja ostati u staji;
  • dezinfekcija opreme i pribora za mužu.

Osim navedenih preventivnih mera pravilne muže, moraju se sprovoditi još i sledeće važne mere:

  • pravilna i uravnotežena ishrana krava,
  • održavanje potrebne opšte higijene ruku muzača, muzačkog pribora i opreme,
  • održavanje higijene staje, čišćenje i ventilacija,
  • pravovremeno i pravilno zasušivanje vimena,
  • zasušivanje vimena upotrebom specijalnih antibiotskih masti za vime,
  • temeljno suzbijanje jalovosti krava,
  • temeljno sprovođenje dezinfekcije staja, opreme i pribora najmanje dva puta godišnje,
  • temeljna kontrola vimena krava u laktaciji i pronalaženje izvora infekcije,
  • krave bolesne od mastitisa lečiti i po potrebi izlučivati da ne bi širile klice po staji.

Pravilna muža

Navedene mere su vrlo bitne, za sve vrste mastitisa, ali borba protiv hroničnog oblika je vrlo složena, iziskuje mnogo truda i skladnu saradnju agronoma stočara, veterinara i odgajivača. Potrebno je smanjiti mogućnosti infekcije vimena i ukloniti što više činioca za nastanak upale kao i onih koji smanjuju opštu otpornost organizma krave i posebno otpornost vimena. U kratkom roku teško je postići veće rezultate jer se mastitis kod krava suzbija dugo, redovno i uporno.

Mastitis detektor – draminski

https://www.youtube.com/watch?v=LRi30JwGKZM

Mastitis Test

Mleko ne treba da se koristi za humanu upotrebu ako je životinja slabog zdravlja ili ako je produkcija mleka manja od 5 litara na dan. Rezidue lekova prisutne u mleku mogu da izazovu alergijske reakcije kod ljudi . Period karence za mleko i meso je strogo odredjen i mora se poštovati. Primeri inramamarnih preparata registrovanih na svetskom tržištu.

Pathocef (Pfizer) – intramamarna suspenzija sa cefoperazonom

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: preosetljivost na peniciline i cefalosporine
Cephaguard LC Intramammary (Intervet) – intramamarna suspenzija sa cefkinomom

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: preosetljivost na peniciline i cefalosporine
Noroclox QR (Norbrook) – intramamarna suspentija sa kloksacilinom

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: preosetljivost na peniciline i cefalosporine
Erythrocin intramammary (Ceva) – intramamarni rastvor eritromicina

Pirsue (Pfizer) – intramamarni rastvor prilimicin hidrohlorida

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: preosetljivost na prilimicin.
Složeni antibiotski preparati:

Intramamarna suspenzija (ampicilin + kloksacilin) – Kloxerate plus milking cow (Fort Dodge)

Intramamarna suspenzija (sulfadiazin + trimetoprim) – Lactatrim (Elanco)

Intramamarna suspenzija (linkomicin + neomicin) – Lincocin forte (Pfizer)

Intramamarna suspenzija (benzilpenicilin natrijum + dihidrostreptomicin + nafcilin) – Nafpenazal (Intervet)

Intramamarna pasta (dihidrostreptomicin + benzilpenicilin prokain) – Streptopen milking cow (Schering-Plough)

Složeni antibiotski preparati sa kortikosteroidima:

intramamarna pasta (dihidrostreptomicin + farmicetin sulfat + prednizolon) – Leo yellow milking cow (LEO)

intramamarna suspenzija (neomicin sulfat + novobiocin + prednizolon + prokain benzilpenicilin + streptomicin sulfat) –Multiject (Norbrook)

intramamarna suspenzija (amoksicilin + klavulanska kiselina + prednizolon) – Noroclav Lactating Cow (Norbrook), Synulox Lactating Cow (Pfizer)

intramamarna suspenzija (dihidrostreptomicin + novobiocin + prednizolon + benzilpenicilin prokain) – Tetra –Delta (Pfizer)

Preparati za životinje koje nisu u periodu laktacije

Dele se na:

  • Intramamarne preparate za životinje koje nisu u periodu laktacije
  • Preparate koji služe za zatvaranje kanala mlečne žlezde

Intramamarni preparati za životinje koje nisu u periodu laktacije

Terapija krava koje nisu u periodu laktacije se upotrebljava u cilju eliminacije bilo koje subklinčke infekcije prisutne na kraju perioda laktacije i da bi se prevenirala pojava novih infekcija uključujući letnji mastitis tokom perioda zasušivanja. Važno je pregledati životinje često, poželjno je dva puta dnevno u cilju postizanja što bolje kontrole pojave mastitisa. Izbor terapije u ovom periodu zavisi od više faktora: patogena koji su prisutni u stadu, trajanja perioda zasušivanja, kao i od broja somatskih ćelija u mleku. Kako je Staph.aureus najčešći uzročnik infekcije, antibiotska terapija treba da sadrži lekove efikasne protiv svih sojeva ove bakterije. Upotreba parenteralnih antibiotika zajedno sa terapijom zasušivanja može da poveća brzinu oporavka. Kod životinja koje nisu u periodu laktacije mogu se koristiti intramamarni preparati sa produženim delovanjem. Formulacije preparata sa produženim delovanjem zasnovane su na primeni oleogelova sa aluminijum monostearatom.

Primeri inramamarnih preparata registrovanih na svetskom tržištu

Intramamarna pasta sa cefalonijumom – Cepravin Dry Cow (Schering – Plough)

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: životinje u periodu laktacije
Intramamarna suspenzija sa kloksacilinom – Bimaclox Extra (Bimeda)

Intramamarna suspenzija sa kloksacilinom – Orbenin Dry Cow (Pfizer)

Indikacija: mastitis

Kontraindikacija: životinje u periodu laktacije, preosetljivost na peniciline i cefalosporine
Složeni antibiotski preparati:

intramamarna suspenzija (ampicilin + kloksacilin + aluminijum monostearat) – Bovaclox (Norbrook)

intramamarna suspenzija ( ampicilin + kloksacilin) – Kloxerate gold (Fort Dodge)

intramamarna suspenzija (ampicilin + kloksacilin + aluminijum monostearat ) – Kloxerate plus (Fort Dodge)

intramamarna suspenzija (dihidrostreptomicin + benzilpenicilin prokain + nafcilin) –Nafpenazal (Intravet)

Preparati koji služe za zatvaranje kanala mlečne žlezde

To su preparati koji formiraju fizičku barijeru na dnu kanala mlečne žlezde i stoga smanjuju rizik od novih infekcija koje ulaze kroz vime. Bitno je da se sisa dobro dezinfikuje pre primene da bi se sprečio ulazak infekcije kroz injektor. Ovi preparati mogu da se koriste kao alternativa antibiotskoj terapiji zasušivanja kod određenih životinja pod uslovom da ne postoji subklinička infekcija. Podaci o broju somatskih ćelija u mleku kod svake inividue i podaci o kliničkom mastitisu za poslednju laktaciju treba da se analiziraju da bi se odlučilo da li životinji treba primeniti antibiotsku terapiju zasušivanja ili preparat kojim će da se zatvori kanal mlečne žlezde.

Preparati za negu sisa i vimena

Higijena i nega sisa i vimena su važni faktori u kontroli mastitisa, kao i pravilno održavanje mašina za mužu kako bi se obezbedila pravilna cirkulacija krvi i izbegle preterane promene pritiska na dnu sisa i njihovo oštećenje. Koža vimena može biti rezervoar mastitičnih patogena, posebno Strept. dysgalactiae, koagulaza negativnih stafilokoka i Staph. Aureus, posebno ako postoje posekotine i ogrebotine. Ovi patogeni mogu da potiču iz okruženja ili sa inficiranih krava (infekcija se prenosi sa jedne na drugu kravu tokom muže). Dezinfekcija pre i posle muže uklanja ove organizme i tako se smanjuje rizik od nastanka mastitisa. Pre muže, sise umrljane blatom ili fecesom treba oprati vodom u koju može biti dodat dezinficijens kao što je jod. Čiste sise zatim treba osušiti pojedinačnim papirnim ubrusima. Upotreba zajedničkih tkanina za pranje i sušenje sisa na vimenu je strogo zabranjena zato što one mogu da prenesu infekciju sa krave na kravu čak i ako se potapaju u rastvor za dezinfekciju između upotrebe. Sise moraju da se potope u kupke za dezinfekciju jer se na taj način smanjuje broj bakterija na površini sisa pre otpočinjanja muže. Ove kupke se zadržavaju na sisama određeno vreme.

Rastvori za potapanje vimena nakon muže smanjuju bakterijsku populaciju na sisama nakon muže i pomažu da se abrazija zaleči. Bakterije koja su eventualno prenete tokom muže će biti uništene i tako će se ukloniti potencijalni izvor infekcije. Svaka sisa treba da se potapa u rastvor za dezinfekciju ili da se naprska odgovarajućim sprejom nakon svake muže. Krave treba da ostanu u stojećem položaju 20-30 min nakon muže da bi prošlo dovoljno vremena da se kanal zatvori, i na taj način se izbegava da bakterije uđe kroz otvoren kanal i izazovu mastitis.

Cetrimid (cetrimonijum bromid), hlorheksidin i poliheksanid su efikasni protiv gram pozitivnih i gram negativnih bakterija. Ovi dezinficijensi se inaktiviraju sapunima i anjonskim supstancama.

Dodecilbenzensulfonska kiselina je efikasna protiv većine bakterija, ali je neefikasna protiv bakterijskih spora. Ima duže dejstvo u poređenju sa mnogim kupkama i prilično je efikasna u prisustvu organskih materija.

Glutaral (glutaraldehid) je efikasan protiv gram pozitivnih i granegativnih bakterija; koncentrovani rastvori mogu izazvati dermatitis. Jedinjenja joda imaju širok spektar antibakterijske aktivnosti i imaju prednost jer boje sise i na taj način se može proveriti prekrivenost sisa dezinficijensom. Jedinjenja hlora imaju širok spektar antibakterijske aktivnosti ali se snažno neutrališu u prisustvu organskih materija. Hlorna kiselina/hlor dioksid su efikasni protiv gram pozitivnih i gram negativnih bakterija, kao i protiv virusa i gljiva.
Kao što je već pomenuto, antiseptici se pre i posle muže mogu primenjivati u obliku rastvoea za potapanje vimena ili u obliku spreja. Rastvori za potapanje su efikasniji jer je cela površina pokrivena, za razliku od sprej preparata kod kojih to ne mora biti slučaj. Tokom hladnog i vetrovitog vremena, treba voditi računa da krave ne napuste prostoriju za mužu pre nego što se primenjeni preparat u obliku rastvora za potapanje ili spreja osuši na mestu primene, alternativno mogu da se koriste kreme ili masti. Svi preperati negu i zaštitu vimena pre i posle muže treba da se čuvaju tako da se izbegne kontaminacija. Zaostali rastvor u posudi za potapanje vimena na kraju muže treba da se odbaci i posuda očisti između dve muže. Preperati za negu sisa i vimena mogu sadržati i različite emolijense, kao što su glicerol, lanolin, beli i žuti vazelin i sorbitol koji se dodaju preparatima da bi poboljšali hidrataciju kože, omekšali kožu i pospešili zarašćivanje lezijama. Oštećena koža vimena je podložnija infekcijama u odnosu na intaktnu. Emolijensi mogu da se primene na suve sise odmah nakon muže.
Primeri preparata registrovanih na svetskom tržištu

Deosan Thixodip (Johanson Diversey) – rastvor za potapanje vimena nakon muže

Sadrži 4% benzil alkohola

Indikacija: čišćenje i dezinfekcija sisa
Cetriad (Fort Dodge) – krema

Sadrži 2 % cetrimida

Indikacija: čišćenje i dezinfekcija sisa i vimena
Kontraindikacija: istovremena primena sapuna ili anjonskih supstanci
Alfa Blue Plus (DeLaval) – rastvor za potapanje vimena nakon muže ili sprej

Sadrži 0,425% hlorheksidin glukonata, glicerol i sorbitol

Indikacija: čišćenje i dezinfekcija sisa i vimena

Kontraindikacija: istovremena primena sapuna i anjonskih supstanci
Preparati koji sadrže jod

Deosan Super Ex-Cel (Johanson Diversey) – rastvor za potapanje vimena nakon muže

Dipal Concentrate (DeLaval) – rastvor za pranje vimena, sprej, rastvor za potapanje vimena nakon muže

Indikacija: čišćenje i dezinfekcija sisa i vimena

Sapphire (EvansVanodine) – rastvor za potapanje vimena ili sprej

Sadrži poliheksanid i glicerol

Indikacija: čišćenje i dezinfekcija sisa i vimena

Kontraindikacija: istovremena primena sapuna ili anjonskih substanci
Masodip (EvansVanodine) – rastvor za potapanje vimena nakon muže, sprej, rastvor za pranje vimena

Sadrži 0,01% benzalkonijum hlorida, 0,425% hlorheksidin glukonata, glicerol i sorbitol
Emolijensi

Antiseptic Teat Ointment (Arnolds) – mast sa 7% cink oksida

Golden udder (Shep-Fair) – mast sa 1,5% salicilne kiseline i 10% sumpora

Lenisan (Nordic Star) – mast koja sadrži hlorheksidin i vazelin

 Autori: Savetodavac za stočarstvo Dipl.ing.Dragan Jakovljević, Biljana Aleksić dipl. inž. poljoprivrede za stočarstvo, Ljiljana Nerandžić dipl. inž. agronomije

 tekst sa sajta veterinainfo-Elizabeta Milićević, Marina Milanović, Maja Milenović, Milena Milenković, Mila Radenković