Poleganje rasada i palež klijanaca – Pythium spp.

To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Parazitiraju veliki broj biljnih vrsta, a najveće štete nanose povrtarskim biljkama. Najosetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok je za starije biljke ova gljiva bezopasna. Štete su utoliko veće ukoliko spoljni činioci i loš kvalitet semena produžavaju vreme od setve do nicanja biljaka. Pythium vrste se redovno javljaju širom sveta i pričinjavaju velike štete. Poznati su primeri potpunog uginuća klijanaca.

Tkivo klijanaca je jako osetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pege, koje se brzo povećavaju i biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva koren ispod zemlje ili stablo u prizemnom delu, koji dobijaju mrku boju i nekrotiraju. Obolele biljke poležu i na njima se javlja beličasta micelija, koja se širi i po površini zemljišta u vidu paučinaste mreže. Ova površinska micelija predstavlja samo nastavak unutrašnje micelije, koja se nalazi u stablu. Polegle biljke brzo uginjavaju, a pri većoj vlažnosti i toploti gotovo na očigled se istope. Poleganje klijanaca odakle je i naziv bolesti “topljenje rasada”. Propadanje rasada u toplim lejama ili u usevu se javlja u obliku koncentričnih krugova, poznata kao “gola” ili “ćelava mesta”. Starije biljke po pravilu slabije oboljevaju i na njima se mogu naći pege na stablu, a kao rezultat patološkog procesa zaostaju u porastu i javlja se uvelost. Treba znati da slične simptome mogu da prouzrokuju i druge vrste gljiva (Fusarium spp., Rhizoctonia spp., Phytophthora spp. i dr.).
Svi spoljni faktori koji negativno utiču na klijanje i nicanje sejanaca pospešuju razvoj Pythium vrsta. To su teška i slabo drenirana zemljišta, visoka vlažnost i temperatura, slabo provetravanje, niske temperature posle setve i sl. Patogen se razvija u temperaturnom intervalu 4-40°C (opt. 20-28°C) i pri kiselosti zemljišta 4,7-7,3.
Vrste roda Pythium parazitiraju veliki broj biljaka. Javljaju se na klijancima i mladim biljkama gotovo svih povrtarskih i ratarskih vrsta, cveću, travama, ali i kod nekih voćnih vrsta. Posebnu osetljivost ispoljavaju paradajz, paprika, krastavac, kupus, salata, šećerna repa, duvan, grašak, uljana repica, ječam, detelina, kukuruz, krompir, čičoka, lan, tikve, mrkva, ovas, proso, pirinač i mnoge druge.

Epidemiologija : Gljiva prezimljava u zaraženim krtolama krompira. Inokulum (zarazni materijal) se sa obolelih krtola krompira u narednoj godini prenosi vetrom, na usev paradajza.Prouzrokovač plamenjače (Phytophthora infestans) formira dve vrste spora: kod bespolnog razmnožavanja zoosporangije, a polnog oospore. Učestalije je bespolno razmnožavanje gljive stvaranjem spora koje se šire vetrom i vodenim kapima. One klijaju na dva načina. Prvi način je direktno klijanje u začetak hife. Drugi način je da zoosporangija klijanjem daje oko 8 zoospora. Pri nižim temperaturama (optimum 12-13oS i maks. 24oS) dolazi do indirektnog klijanja pri čemu se oslobađaju zoospore. Do direktnog klijanja dolazi pri višim temperaturama (optimum 24oS, a maks. 30oS) Zoospore u kapi vode i u dodiru sa biljnim tkivom klijaju kroz stome ili direktno kroz kutikulu. Oospore su rezultat polnog razmnožavanja gljive i postoje tamo gde su prisutna oba polna tipa.

Za optimalan rast micelije potrebna je temperatura od 21oS, a minimalna od2oS. Pri temperaturi od oko 29oS rast micelije se zaustalja. Sporulacija i razvoj bolesti je maksimalna pri relativnoj vlažnosti vazduha od 100% i temperaturi od 21oS. Obrazovanje konidija prestaje ispod 3oS i iznad 26oS. Optimalna temperatura za indirektnu sporulaciju je 12oS, a za direktnu sporulaciju 24oS. Za indirektno klijanje potrebno je 1-3 sata, a za penetraciju u lisno tkivo osetljive sorte potrebno je vreme od 2 sata. Simptomi na listu su vidljivi za 3-5 dana posle infekcije.
Konidije rasejane vetrom dospevaju na zdravu biljku. Na listu, u kapi vode, konidije klijaju direktno ili indirektno dajući prvo zoospore. Kod indirektnog klijanja, kako je gore opisano, iz zoosporangija oslobađaju zoospore čime se infecioni potencijal uvećava. Oslobođene zoospore u kapi vode klijaju ostvarujući zarazu kroz stomine otvore ili direktno kroz kutikulu. Konidije pri višim temperaturama klijaju u začetak micelije zaražavajući biljku na isti način kao i zoospore.U sušnim uslovima praćenim visokim temperaturama aktivnost gljive je usporena ili potpuno zaustavljena.

Suzbijanje : Ukoliko se pojave simptomi bolesti upotrebiti sistemične fungicide, sa kojima se zaustavlja širenje infekcije i obezbeđuje trajnija zaštita. Ne preporučuje se primena sistemičnih fungicida više od dva puta.

Hemijsko suzbijanje plamenjače se izvodi tretiranjem useva fungicidima za tu namenu. Fungicid primeniti kada se ostvare uslovi za zarazu, na bazi prognoze pojave bolesti (umerene temperature, oblačnost, kiša ili obilne rose).
Pored pravilnog izbora preparata i momenta tretiranja veoma je važna i za uspeh zaštite neophodna pripremljenost i podešenost aplikatora (prskalica), pravilno, ujednačeno nanošenje preparata na površinu lišća, i potrebna količina tečnosti da bi se preparat rasporedio na celu lisnu površinu.
Samo preventivna aplikacija fungicida može osigurati zaštitu od zaraze i tako sprečiti razvoj bolesti. Primena fungicida mora biti u saglasnosti sa prognozom plamenjače: da se obavi tretman kada postoji rizik od infekcije, odnosno da se ne tretira kada nema rizika.
Kod nas su do sad registrovani brojni preparati na bazi sledećih aktivnih materija: metalaksil, bakarni oksihlorid, mankozeb, bakarni hidroksid, propineb, cimoksanil, folpet, hlorotalonil, fentin acetat, maneb, fentin hidroksid, dimetomorf, azoksistrobin, fosetil, famoksadon i metiram. Strogo voditi računa, kod zaštite paradajza, o vremenu primene fungicida u odnosu na upotrebu plodova paradajza za ishranu. Drugim rečima strogo voditi računa o karenci. Ovo posebno podvlačimo u slučaju zaštite paradajza jer su delovi biljke (plodovi) paradajza koji se koriste za ishranu direktno izloženi fungicidu. Da bi zaštitili sebe i drugoga od unošenja preparata u organizam, strogo voditi računa o karenci. Plamenjača paradajza se suzbija preventivno!
To znači da fungicid mora biti prisutan na listu da ne dođe do infekcije. Kada se bolest pojavi (vidljivi simptomi) već je kasno sa zaštitom. Samo visoke temperature mogu da zaustave napredovanje bolesti. U uslovima sušnog perioda praćenog visokim temperaturama nema uslova za pojavu plamenjače i nema potrebe za tretmanima.

Preuzeti tekst : seminarksi rad na temu “Bolesti paradajza” sa sajta besplatniseminarskiradovi.com