Savijač pupoljka – ružin savijač – Archips rosana

Ukoliko dođe do prenamnoženja može da napravi velike štete, i to na samom početku vegetacije. Zbog svog načina života i razvića (uvijanje u biljne delove) otežana je borba protiv ove štetočine. Osim oštećenja listova, A. rosana ishranom pravi i direktne štete na cvetnim pupoljcima i plodićima smanjujući prinos i kvalitet plodova.
Jajna legla se nalaze na glatkoj kori grana ili stabala. Oštećenja prave larve i to prvo na lisnim i cvetnim pupoljcima gde se hrane i uvlače unutra. Oštećeni pupoljci se ne razvijaju. Gusenice se kasnije hrane otvorenim cvetovima i listovima koje upredaju svilenim nitima. Listove najčešće savijaju duž ose glavnog nerva u rolnu i tu se i hrane. Po formiranju plodova prelaze i na njih izgrizajući ih površinski, pa takav plod kasnije ostane deformisan. Najčešće prave zaklon povezivanjem listova i plodića, ili dva plodića svilenim nitima.

Životni ciklus : Savijač pupoljka ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u stadijumu jaja u jajnom leglu. Piljenje gusenica počinje u vreme otvaranja lisnih pupoljaka, prvom polovinom aprila. Prve lutke se javljaju sredinom maja, 25-40 dana nakon piljenja. Lutka se formira najčešće u uvijenom lišću. Leptiri izleću nakon 8-16 dana i lete sve do sredine jula. Aktivni su noću. Kopuliraju ubrzo nakon eklozije i nakon 3-4 dana počinje ovipozicija. Ženka ukupno polaže oko 180 jaja u jajnim leglima od po oko 60 jaja. Jaja su vrlo zbijena u jajnom leglu i prekrivena čvrstom zaštitnom materijom. Ova jajna legla prezimljavaju do sledeće vegetacije.

Praćenje ružinog savijača: Brojnost jajnih legala i zapredenih pupoljaka se može ustanoviti vizuelnim pregledom. Prag štetnosti za različit tip feromonkskih klopki treba proveriti kod proizvođača.

Preuzet tekst :  “Priručnik za integralnu proizvodnju i zaštitu jabuke” autori: Prof. dr Aleksa Obradović, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet Doc. dr Dragan Radivojević, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Beograd Dr Dragan Vajgand, Agroprotekt d.o.o., Sombor Dr Emil Rekanović, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd