Virus crtičastog mozaika krompira na paradajzu – Potato virus Y

Ovaj virus je opšte rasprostranjen na paradajzu kako u zaštićenom prostoru, tako i na otvorenom polju. U proizvodnji paradajza nanosi značajne štete, kako u pogledu smanjenja prinosa, tako i u kvalitetu plodova. Među povrtarskim biljkama pored paradajza, napada krompir i papriku. Domaćini ovog virusa su i neke korovske vrste. Kod ovog virusa postoje tri grupe sojeva, koji se razlikuju po simptomima na test biljkama. Međutim, neki sojevi se razlikuju i od ovih grupa.

Simptomi : Virus crtičastog mozaika krompira na paradajzu prouzrokuje različite simptome u zavisnosti od virulentnosti soja, sorte paradajza, starosti biljaka kao i drugih faktora. Blagi sojevi virusa izazivaju hlorozu nerava, neupadljivi mozaik na lišću. Kod većine zaraženih biljaka između lisnih nerava nastaju hlorotične pege. Zaražene biljke su manje rodne. Virulentni sojevi prouzrokuju nekrozu naročito na vršnom lišću, kada dolazi do sporijeg razvoja biljaka i deformisanosti plodova. Biljke su slabo razvijene, plodovi su nepravilni, sa mrkim, ugnutim nekrotičnim pegama. Virus se često javlja zajedno sa virusom mozaika krompira (PVX) i tada su patološke promene zaraženih biljaka izraženije i štetne.

Epidemiologija : Virus se prenosi semenom, sokom zaraženih biljaka i vašima. Prenošenje vašima je najznačajnije. Vašima se prenosi na neperzistentan način, a najznačajnije su vrste Myzus persicae i Aphis nasturtii. Vaši unose virus u svoje telo za 5-30 minuta, a njihova infektivnost traje do 24 časa.

 
Suzbijanje : Redovno suzbijati biljne vaši kao prenosioce virusa. Preduzimati sve neophodne higijenske mere prilikom zalamanja, vezivanja i drugih operacija, s obzirom da se virus prenosi sokom zaraženih biljaka. Obolele biljke odstraniti iz useva. Ne gajiti paradajz blizu paprike, krompira i drugih osetljivih biljaka domaćina ovog virusa, kao i pored ranih useva paradajza i paprike.

Pripremio: dipl ing polj Predrag Nastić

Preuzet tekst :  “Priručnik za integralnu proizvodnju i zaštitu paradajza” autori: Prof. dr Aleksa Obradović, Poljoprivredni fakultet, Beograd, Mr Đorđe Moravčević, Poljoprivredni fakultet, Beograd , Dr Ivan Sivčev, Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd , Mr Dragan Vajgand, Agroprotekt d.o.o., Sombor , Dr Emil Rekanović, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd