Svaki treći proizvod u radnjama iz uvoza

Udeo strane robe je znatno veći u hipermarketima, gde se nudi i bela tehnika, akustika, aparati za domaćinstvo, koji su mahom proizvedeni van granica Srbije.

Svaki treći proizvod na policama trgovinskih kuća u našoj zemlji, stiže nam iz uvoza. Udeo strane robe je znatno veći u hipermarketima, gde se nudi i bela tehnika, akustika, aparati za domaćinstvo, koji su mahom proizvedeni van granica Srbije. S druge strane, “stranaca” je puno i na rafovima gde se nude proizvodi po kojima smo nekada bili poznati.

Tako su na trpezama i u kineski luk, holandski krompir, kirgistanski pasulj…

– Bez obzira na vesti o povećanom uvozu poljoprivrednih proizvoda, ipak, proizvodi domaćih proizvođača su i dalje dominantni na policama trgovaca – kaže za “Novosti” Goran Kovačević, direktor trgovinske kuće “Gomeks”. – Tačno je da je većina tehničkih proizvoda iz uvoza, ali prodaja tih proizvoda je u dramatičnom padu, pa kada uzmete prosek ipak su najbitniji proizvodi domaćih mlekara, pekara, proizvođača sokova, voda.

Privredni konsultant Dragoljub Rajić smatra da je domaćim proizvođačima učinjena medveđa usluga što u Srbiji dominiraju veliki inostrani lanci, koji favorizuju svoje robne marke i proizvode iz matičnih zemalja.

– Srbija je najveće tržište u regionu po broju stanovnika i olako smo prepustili prostor za razvoj domaće trgovine, koja je trebalo da proširi svoje lance po regionu, a desilo se upravo obratno – ocenio je Rajić. – To se direktno odrazilo na gubljenje prostora za plasman domaće robe, pa i zatvaranje domaće proizvodnje, smanjenje zarada zaposlenih kod domaćih proizvođača i naravno gubitak radnih mesta.

Problem je, napominju stručnjaci, što se u Srbiji godinama priča o velikim kapitalnim projektima, a ne postoji strategija razvoja domaće trgovine i proizvodnje. To je razlog zašto smo od zemlje sa najvećim potencijalom za razvoj u regionu, došli na dno regionalne lestvice po zaposlenosti, zaradama i životnom standardu.

SLOBODNO TRŽIŠTE

– TAČNO je da odlukom da idemo u EU moramo da prihvatimo slobodno tržište i ne treba biti protivnik te ideje, koja je dobra prvenstveno za potrošače, jer ih lišava određenih monopola i daje im mogućnost izbora – ističu u Mreži za poslovnu saradnju. – S druge strane, ako se kreće u takvu integraciju bez jasne strategije i povoljnog poreskog sistema za razvoj sopstvene proizvodnje i trgovine, direktno se srlja u siromaštvo.

preuzeto sa : novosti.rs