Zakon, Ustav i oranice

Keco: “Inostrani partner želi 12.500 hiljada hektara zemljišta. Ovakav aranžman nije moguć prema postojećem Zakonu o zemljištu, pa čak ni o Ustavu. Pripreme za promenu zakona su već počele. Toj konstataciji u prilog ide i činjenica da je smenjen direktor Uprave za zemljište Zoran Knežević”.

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumevanju između Vlade Srbije i nemačke kompanije „Tenis” mnogo je otvorenih pitanja koja postavlja stručna javnost. Investicije nisu sporne već 12.500 hektara koje bi nemačka kompanija trebalo da dobije na korišćenje.

Već deset godina državno poljoprivredno zemljište kod nas se izdaje u zakup poljoprivrednicima. U članu 64. Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji definiše Postupak davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini doslovce se kaže:

“Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini daje se u zakup javnim oglašavanjem. Poljoprivredno zemljište može se dati u zakup javnim nadmetanjem u dva kruga, osim kod prava prečeg zakupa.”
Dakle, poljoprivredno zemljište se izdaje u zakup javnim nadmetanjem, s tim što pravo prečeg zakupa imaju stočari. Od ukupno 420.000 hektara oranica koje mogu biti predmet zakupa, čak 300.000 je u Vojvodini. Zato je u pokrajini i najveća zabrinutost zbog najavljenog aranžmana države sa kompanijom Tenis. Razmišljanja poljoprivrednika sažima Jan Husarik iz Udruženja “Banatski paori.”
“Asocijacija banatskih poljoprivrednika je bezbroj puta govorila o tome da se protivimo bilo kakvoj prodaji ili dugogodišnjem davanju u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta strancima. Čak šta više mi se zalažemo da se zemljišni maksimum ograniči, t.j. da pojedin veleposednici mogu imani na desetine hiljada hektara zemljišta. Memorandum koji je potpisala Vlada sa kompanijom je vrlo štetan. Sada neće biti prodata sva državna zemlja. Ali čim se na taj način krenulo, prvo sa Arapima, a sada sa Nemcima ja  mislim da će to biti jedan trend i da ćemo na kraju vrlo brzo ostati bez državnog poljoprivrednog zemljišta. Porodična gazdinstva koja su zakupljivala tu zemlju, sada neće imati mogućnost da to rade.” Kaže Husarik.

Na najavu predsednika Vlade Aleksandra Vučića da će izmeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu da bi uslišili zahtev nemačkog investitora za plodnim vojvođanskim zemljištem burno je reagovala domaća agrarna javnost.
Agrarni analitičar Čedomir Keco kaže da po postojećem zakonu Tenis ne može doći do državnog poljoprivrednog zemljišta.

“Inostrani partner želi 12.500 hiljada hektara zemljišta. Ovakav aranžman nije moguć prema postojećem Zakonu o zemljištu, pa čak ni o Ustavu. Pripreme za promenu zakona su već počele. Toj konstataciji u prilog ide i činjenica da je smenjen direktor Uprave za zemljište Zoran Knežević. Uz to tvrdnja premijera Vučića da će na svakoj od farmi biti zaposleno po 150 ljudi jednostavno “ne pije vodu.” Za sve ljude od struke – agroekonomiste, ona je smešna. Nema te farme u Evropi u današnjim uslovima koja može da “trpi” 100 zaposlenih. To je nemoguće,” konstatuje Keco.

U Ministarstvu poljoprivrede nismo mogli da dobijemo odgovor na pitanje zašto je smenjen direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević?
Bilo kako bilo, poljoprivrednici, njihova udruženja, analitičari i celokupna stručna javnost sa nestrpljenjem čekaju predlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kao i ugovor između Vlade Srbije i Tenisa. Najviše zabrinutosti je u opštinama Pančevu, Kikindi, Kovinu, Zrenjaninu, Vršcu, Plandištu i Žitištu u kojima bi nemački mesni gigant trebalo da raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem. Bez mogućnosti zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta koja im je osnova za proizvodnju, mnogim porodičnim gazdinstvima preti gašenje.

autor: Đorđe Simović, Poljoprivreda.info