Grubanov: Čuvajte kukuruz, treba da prodamo, a ne da ga predamo

Udruženje „Paor“ iz Crepaje apeluje na poljoprivrednike da kukuruz skladište u ambare, da ga ne predaju otkupljivačima jer jedino tako mogu da utiču na cenu žutog zrna.

-Samo kada budu ponovo svi ambari puni biće cena bolja. Onda smo mi gazde. Tek onda ćemo da prodajemo kukuruz, a ne da ga predajemo kao što sada činimo. To je jedini način da utičemo na cenu, jer evo ni sada se ne zna koliko će nam biti plaćeni suncokret i soja. Praktično, na neviđeno predajemo svoju robu – naglašava u razgovoru za „Agrosmart“ predsednik ovog udruženja Miroslav Grubanov.

Šta nam znače rekordni prinosi kada cena pada, pa je zarada ista – minimalna, veli on i dodaje da sav kajmak pokupe trgovci, skladištari i izvoznici.

-Umesto da prodavac kaže cenu za svoju robu, mi čekamo da nam je kupac odredi. To nigde nema. Zato, ko kod može, neka čuva kukuruz. On ne mora odmah da se preda kao suncokret, i nije s njim situacija kao sa pšenicom pa da ne znaš šta ćeš. Kukuruz može da se skladišti i to je jedini način da utičemo na formiranje cena. Siguran sam da bi se otkupljivači drugačije postavili prema nama i našoj robi kada bismo tako radili – poručuje Grubanov.

On podseća da su prerađivači za suncokret davali aknontaciju 30 dinara i da se nakon toga ništa dalje ne zna. Za kukuruz, dodaje, interesovanja kupaca nema, niko i ne pita za žuto zrno u ovom delu Banata.

Apel udruženja „Paor“ odnosi se uglavnom na manje proizvođače, koji nemaju velike količine kukuruza za skladištenje.

-Neka ga čuvaju. Ranije su ambari bili puni, tražili su se i u zakup, ali su nas otkupljivači praktično primorali na to da pravimo ugovore, a oni po pravilu idu na našu štetu – kaže Grubanov.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku  ukupno je zasejano preko milion hektara kukuruza, oko 202.000 hektara suncokreta, 185.756 hektara soje i 49.301 hektar šećerne repe. Bili su povoljni klimatski uslovi pa se prognozira rod kukuruza od čak osam miliona tona kukuruza i više od 600.000 tona suncokreta.

U registru javnih skladišta ove godine bilo je licencirano samo jedno pravno lice s kapacitetom skladištenja od 11.000 tona, ali mu je licenca istekla, dok su u procesu licenciranja još dva skladištara s kapacitetima skladištenja od 4.500 tona i 11.000 tona.

S. G.

preuzeto sa: agrosmart.net