Nelegalna trgovina zimnicom na pijacama

Inspektori ne kontrolišu povrće u teglama koje se nudi na većini tezgi sa opravdanjem da takva roba ne može biti u prometu!

Tezge na gradskim pijacama prepune su ajvara, paprika, domaćeg kečapa i druge zimnice, a začarani krug inspekcija nadležnih za kontrolu se ne može raščivijati. U sanitarnoj i tržišnoj inspekciji su nas uputili na Ministarstvo poljoprivrede, gde su nam rekli da „ne postoji osnov, a još manje svrha, da se proverava kvalitet proizvoda koji uopšte ne može biti u prometu“. U ministarstvu ističu da po Zakonu o trgovini to nije u nadležnosti tržišne inspekcije, a po Zakonu o sanitarnom nadzoru nisu nadležni ni sanitarni inspektori.

– Poljoprivredni inspektori nisu nadležni za kontrolu nedozvoljene trgovine bilo kog proizvoda, pa ni zimnice na pijacama. Prodaja zimnice nije dozvoljena na pijacama Zakonom o trgovini, koji propisuje prodaju isključivo svežih poljoprivrednih proizvoda i hrane – odgovaraju u ministarstvu i tvrde da ni rezultati analize ne bi imali značaja, čak i kada bi neko uzeo uzorak na ispitivanje, jer se radi o proizvodu koji ne može biti u prometu.

Međutim, Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da je tržišna inspekcija dužna da skloni takve proizvode s tezgi jer oni nemaju deklaraciju.

– Prodaja zimnice na tezgama je sivo tržište, država nema prihode, pa je to posao za tržišnu inspekciju. Potrošači ne treba da kupuju proizvode ako nemaju osnovne podatke o njemu. Mnogo je bezbednije kupovati kod registrovnih proizvođača – tvrdi Nikolić.

Prodavci, opet, tvrde da im je zimnica „domaća i kvalitetna“ i da to znaju i njihove mušterije koje godinama kupuju kod njih.

Teglu ajvara prodaju za 500 do 700 dinara, papriku za 100 do 200, kilogram kiselog kupusa za 120, a flašu kečapa iz domaće radinosti za 150 dinara.

Mogu da je prave samo za kućnu upotrebu

U „Gradskim pijacama“ kažu da njihovi zaposleni nisu kvalifikovani za kontrolu ispravnosti i kvaliteta zimnice, a u ministarstvu ističu i da se zimnica koja nije od registrovanog proizvođača ne može staviti u promet jer se ne znaju ni poreklo ni uslovi u kojima je proizvedena, pa „takav proizvod proizvođač može da koristi samo u svom domaćinstvu“.

preuzeto sa : blic.rs