Ova bolest se ređe javlja na kruškama i koštuničavom vrstama voćaka.

Simptomi : Prvi simptomi se ogledaju u promeni boje u blizini cepljenog mesta. Kora na tom mestu najprije postane crvenkasto-ljubičasta, a na kraju tamnosmeđa. Na prerezu rane vidi se čokoladnosmeđe bolesno tkivo. Prelaz između bolesnog i zdravog tkiva nije oštar. Bolesno tkivo ima specifičan miris po gorkim bademima. Lišće napadnutog stabla također menja boju, novoizraslo je sitnije, a vrhovi izboja se počinju uvijati. Kasnije lišće vene i otpada. Plodovi su sitni i intenzivno su obojeni.

Epidemiologija : Gljiva živi saprofitski u zemljištu. Napada i plodove koji dospeju na tlo, a s kapima kiše dospeva i na plodove niskih grana. Na napadnutim plodovima pravi sporangije kojima se bolest širi. Prezimljava kao oospora koja se stvara na obolelim plodovima, ali i na tkivu obolele kore drveta. U tkivo može prodreti samo na mestima oštećenja. Svojim napadom u kambijalnom sloju uništava provodne snopove što nepovoljno utiče na rast stabla.

Suzbijanje : Od preventivnih mera preporučuje se podizanje voćnjaka na prozračnim, propusnim i dobro strukturiranim zemljištima, sistematski suzbijanje korova kako bi korenov vrat što kraće bio vlažan. Vrlo važno je odabrati visoko cepljive sadnice i otpornije sorte i podloge. Oštećenja debla koja nastaju prilikom obavljanja temeljnih agrotehničkih zahvata potrebno je svesti na minimum. Zaražene plodove potrebno je odstraniti iz voćnjaka jer su oni izvor novih zaraza.

Zaražena stabla potrebno je što pre iskrčiti iz voćnjaka.

Preuzeto sa sajta Pinova