Mlijeko se osim u ishrani može koristiti i u bašti kao sredstvo za zaštitu i đubrenje poljoprivrednih kultura. Hranjive materije u mlijeku su savršeno izbalansirane i omogućavaju biljkama optimalan rast i poboljšavaju imunitet. Mlijeko sadrži: kalijum, kalcijum, sumpor, fosfor, magnezijum, bakar, mangan, željezo i druge elemente.

Prilikom tretiranja biljaka na površini se stvara tanki film koji štiti biljke od prodiranja patogena. Preventivnim tretiranjem mlijeko štiti biljke od gljivica i virusa. Biljke koje su tretirane mlijekom imaju poboljšan imunitet, a mlijeko povoljno utiče i na usvajanje i iskorištavanje hraniva iz zemljišta.

Mliječni šećer laktozu ne mogu da svare svi insekti. Zbog ove pojave mlijeko predstavlja zaštitno sredstvo od mnogih štetočina. Mlijeko je izuzetno dobro dodati u kompost, jer obogaćuje kompost hranjivim materijama, poboljšava mikrobiološke aktivnosti i štiti kompost od mnogih štetočina.

Zbog sadržaja kalijuma mlijeko je odlično u zaštiti povrća u vrijeme plodonošenja, posebno za ishranu paradajza. Za sobne biljke možemo koristiti mlijeko,ali treba ga izbjegavati kada su u pitanju sukulenti -kaktusi. Kod kaktusa mlijeko može izazvati propadanje.

Najbolje je upotrebljavati sirovo mlijeko koje nije podvrgnuto termičkoj obradi. Tokom termičke obrade gube se mnogi vitamini i ostali hranjivi sastojci. Sredina ljeta je period kada se ostvaruju optimalni uslovi za razvoj gljivičnih oboljenja na povrtnim kulturama. Temperature su visoke i nakon kiše se ostvaruju idealni uslovi za ostvarivanje zaraze Phitoftorom – dolazi do pojave plamenjače. Ovo oboljenje može u potpunosti uništiti usjev paradajza i krompira.

Pripravak od mlijeka za zaštitu
Mlijeko se koristi u zaštiti paradajza, krompira, patlidžana, krastavca, tikvica. Najčešće se koristi kao preventivna zaštita od plamenjače u omjeru 1:10, jedan dio mlijeka i 10 dijelova vode. U čistom obliku mlijeko se ne bi trebalo koristiti.

Mlijeko i jod
Za zaštitu paradajza veoma često se koristi pripravak od mlijeka i joda. Omjer mlijeka i vode je 1:4 ili 1:5. U ovaj rastvor dodati 15 kapi joda. Jod može dovesti i do ubrzanja sazrijevanja plodova,zato treba smanjiti broj kapi joda na 5 do 6.

Da bi se poboljšalo dejstvo mlijeka i joda tretiranja treba smjenjivati sa pripravkom od bijelog luka.

Mlijeko i soda bikarbona
Mlijeko se može koristiti i u kombinaciji sa sodom bikarbonom. Ovaj pripravak se priprema od 1 l mlijeka, jedne supene kašike sode bikarbone i 10l vode i koristi se preventivno za tretiranje povrća kako bi se spriječila pojava plamenjače i pepelnice. Količina vode se može smanjiti na najmanje 5 l. Primjerice, možete koristiti pripravak mlijeka, sode bikarbone i vode u odnosu 1 l mlijeka : 1 supena kašika sode bikarbone : 4 – 4,5l vode. Pored ostalog povrća preventivno tretirati krompir zbog plamenjače. Ovaj pripravak od mlijeka zaštitit će nadzemnu masu krompira od pojave ove bolesti, ali i spriječiti pojavu krompirove zlatice jer krompirova zlatica i njene larve ne mogu svariti mlijeko.

Surutka
Surutka je nusproizvod u preradi mlijeka. Kada se surutka zagrije na 20 do 25°C i razrijedi vodom koristi se u zaštiti od plijesni. 1 l surutke razblažiti sa 10 l vode i doda 10 kapi joda. Ova pripravak je dobra za zaštitu krastavca, papradajza i tikvice. Za krastvace i vinovu lozu može se koristiti i nerazblažena surutka.

Mlijeko kao dezinfekciono sredstvo
Ako se ruke i alat tokom rada u povrtnjaku operu rastvorom mlijeka i vode u odnosu 1:1 to će umanjiti pojavu oboljenja.

Mlijeko kao đubrivo za krastavce
Ukoliko se mlijeko koristi za đubrenje krastavca ubrzaće rast. Mlijeko se koristi razblaženo vodom u odnosu 1:2. Đubrenje redovno ponavljati svake dvije sedmice.

Ruže i mlijeko
U proljeće treba započeti sa tretiranjem grma ruže sa rastvorom mlijeka i vode. Tretman se ponavlja svakih 7 do 10 dana tokom 2 mjeseca. Mlijeko će zaštiti ružu od bolesti i štetočina.

Mlijeko kao zaštita od bijele leptiraste uši
Kao zaštita od ove štetočine koristi se kiselo mlijeko. 250 ml kiselog mlijeka, 1 l vode i 2 kašike brašna. Dobro isprskati biljke, posebno donju stranu listova.

preuzeto sa: agroklub.ba